1. Što je Helicobacter pylori?
Helicobacter pylori je spiralna bakterija otkrivena na sluznici želuca.
2. Kada dolazi do zaraze bakterijom Helicobacter pylori?
Istraživanja pokazuju da je većina infekcija bakterijom započela u djetinjstvu.
Ponekad je moguće da u ranoj dobi infekcija spontano nestane, ali takvi slučajevi su vrlo rijetki.
3. Koje su posljedice infekcije Helicobacter pylori?
Infekcija rezultira razvojem različitih stupnjeva gastritisa no većina inficiranih neće osjećati značajne tegobe. U
oko 10 od 100 zaraženih osoba razvija se (čir želuca i / ili dvanaesnika). Epidemiološke studije su potvrdile da se
kod jedne od 100 zaraženih osoba razvija karcinom želuca.
4. Što infekcija bakterijom Helicobacter pylori ne uzrokuje?
Infekcija ne uzrokuje Chronovu bolest, celijakiju, niti druge bolesti u crijevima.
5. Može li zaražena osoba infekciju prenijeti svojim ukućanima?
Infekcija se vjerojatno prenosi od zaraženog čovjeka, a put prijenosa nije potpuno istražen. Uz normalne higijenske
mjere (ne dijeliti isti pribor za jelo) ne bi smjelo doći do širenja infekcije. Vjerojatnost prijenosa od zaražene majke
na dijete je moguća, kao i među djecom.
6. Kako se liječi infekcija?
Nakon potvrđene prisutnosti infekcije, liječnik obično propisuje tzv. eradikacijsku terapiju koja sadrži barem dva antimikrobna
lijeka (antibotika) te lijek za smanjenje kiselosti želučanog soka. Liječenje traje najmanje 7 dana, a u brojnim slučajevima
se liječnik odlučuje na produljenu shemu terapije koja traje 10 do 14 dana.
7. Zašto se upotrebljava toliki broj lijekova?
Bakterija Helicobacter pylori je izrazito „snalažljiva“ i tvrdokorna u preživljavanju. Ona izlučuje tvari kojima
regulira kiselost želuca prema svojim potrebama i smješta se u želučanu sluznicu koja ju štiti. Antimikrobni lijekovi
su osjetljivi na kiselost u želucu pa je potrebno uzimati lijek koji će smanjiti kiselost, a ujedno djelovati zaštitno
na sluznicu želuca. Lijekovi s antimikrobnim djelovanjem uglavnom djeluju putem krvi, stoga su najučinkovitiji upravo
na one bakterije koje su se vezale na želučanu sluznicu.
8. Može li nakon uspješnog liječenja ponovno doći do zaraze bakterijom Helicobacter pylori?
Ponovna infekcija je vrlo rijetka. Ukoliko se infekcija ponovno potvrdi, u većini slučajeva sama terapija nije u potpunosti
uspjela iskorijeniti (eradicirati) bakteriju.
1. U uputama za uzimanje kapsula HelPyRed piše da se uzimaju dvije kapsule u jutarnjim satima.
Uzimaju li se dvije kapsule odjednom te preporučuje li se uzeti ih prije ili nakon jela?
Najbolje je uzimati dvije kapsule HelPyRed odjednom, prije obroka. Ukoliko se uzimaju uz propisanu eradikacijsku terapiju,
preporučuje se prvo uzeti lijek za smanjenje kiselosti želuca (inhibitor protonske pumpe) pa nakon toga 2 kapsule HelPyRed.
2. Može li se HelPyRed koristiti uz eradikacijsku terapiju koju je prepisao liječnik?
HelPyRed se sa sigurnošću može koristiti za cijelo vrijeme trajanja terapije.
Najbolje je uzeti 2 kapsule u jutarnjim satima, nakon uzimanja lijeka za smanjenje kiselosti u želucu.
3. Mogu li HelPyRed kapsule uzimati djeca i u kojoj dozi?
HelPyRed mogu uzimati djeca od 5. godine, odnosno od uzrasta kada mogu progutati cijelu meku kapsulu. Preporučljivo
je započeti s jednom kapsulom na dan, a ako ju dijete dobro podnosi, dozu povećati na 2 kapsule na dan.
4.. Je li potrebno napraviti pauzu od uzimanja HelPyRed kapsula prije testiranja na Helicobacter pylori?
Poželjno je napraviti pauzu u trajanju od 2 tjedna prije testiranja.
5. Može li se uzimanje HelPyRed kapsula započeti nakon što je eradikacijska terapija lijekovima već počela?
HelPyRed se može slobodno uzimati nakon već započete eradikacijske terapije lijekovima. Bitno je da se HelPyRed kapsule
uzimaju u kontinuitetu tijekom 15 dana, 2 kapsule na dan, najbolje u jutarnjim satima.
6. Ako je pacijent završio liječenje propisanim lijekovima i proveo u cijelosti propisanu eradikacijsku terapiju,
ali ponovo osjeća tegobe, može li samostalno ponoviti uzimanje kapsula HelPyRed?
Kapsule HelPyRed mogu se uzimati i samostalno. One će smanjiti ukupnu količinu bakterija u želucu te vjerojatno doprinijeti
smanjenju intenziteta tegoba i simptoma gastritisa.
POJMOVNIK | ||
---|---|---|
Oksidativni stres | Oksidativni stres predstavlja prekomjerno stvaranje slobodnih kisikovih sojeva (slobodnih radikala), što rezultira različitim stupnjevima oštećenja stanica. | |
Dispepsija | Dispepsija je poremećaj u funkciji gornjeg dijela probavnog sustava. Karakterizirana je skupinom simptoma; bol ili neugoda u gornjem dijelu trbušne šupljine, napuhnutost, brzo zasićenje hranom, osjećaj punoće nakon obroka, podrigivanje, vraćanje sadržaja iz želuca, osjećaj nagrizanja ili pečenja te gubitak apetita. Simptomi dispepsije javljaju se čak i u vrijeme gladovanja. | |
Gastrointestinalne tegobe | Tegobe probavnog sustava. | |
Eradikacija | Eradikacija je potpuno uništenje uzročnika bolesti koja time nestaje i ne može se ponovno javiti. Eradicirati znači iskorijeniti. | |
Eradikacijska terapija | Primjena lijekova kojoj je cilj potpuno uništenje uzročnika bolesti, u ovom slučaju bakterije H. pylori. | |
Rezistencija na antibiotike | Pojava kad antibiotici ne djeluju na mikroorganizme. Rezistencija nastaje u slučaju kad je mikroorganizam po prirodi otporan na antibiotike ili kad razvije mehanizme za razgradnju antibiotika. Rezistencija postaje velik globalni problem jer antibiotik ne djeluje na bakteriju, pa treba tražiti antibiotik ili drugu vrstu lijeka koji će djelovati. Rezistencija na antibiotike nastaje neadekvatnom i obilnom, često nepotrebnom primjenom antibiotika. Ona je jedan od razloga traženja novih antibiotika, kako bi se osigurala rezerva ako nastane globalna rezistencija na postojeće antibiotike. | |
Bakterijski soj | Podvrsta određene bakterije. Npr. Lactobacillus reuteri je vrsta, a Lactobacillus reuteri DSM 17648 je određeni soj odnosno podvrsta. |